Otvoriti obrt danas je vrlo lako. Sve može riješiti u doslovno tjedan dana (bar kada sam ja otvarao), a plaćaju se samo troškovi otvaranja poslovnog bankovnog računa (nešto jako sitno), žiga (ako ga želite imati, 10-30€) te obrtnice (koja se od 2021. godine ne plaća) . Za sve to potrebno je obići nekoliko institucija, a za otvaranje pašualnog obrta i stupanja i poduzetničke vode u sferi digitalnog marketinga, nije potreban veliki kapital – početni troškovi su troškovi opreme, koji predstavljaju veći kapitalni izdataka, dok su ostali troškovi vrlo mali. Danas, to se sve može riješiti preko sustava e-Obrt bez obilaženja raznih institucija.
Kod otvaranja obrta vrlo je bitno promisliti koje sve djelatnosti, uz glavnu djelatnost kojom se obrt bavi, bi valjalo upisati u obrtnicu. Često izlaze natječaji koji iziskuju posjedovanje određene djelatnosti u trajanju najmanjem od 12 mjeseci, te ukoliko ju nemate, ne možete se prijaviti na natječaj, premda znanje i iskustvo imate. Savjet je uzeti dan dva prije plana otvaranja obrta i proći sve dosadašnje najtječaje i poticaje koji bi se danas sutra mogli iskoristiti, vidjeti koje djelatnosti su adekvatne za najtečaje, te ih navesti prilikom otvaranja obrta. Premda se djelatnosti uvijek mogu dopisati u obrtnicu, upravo zbog natječaja valja ih imati spremne.
Kako do poticaja
Kako su prve godine poslovanja najteže, jer se tek uhodavate, neiskusni ste, sve vam je novo, postoje poticaji za samozapošljavanje koje svakom obrtniku pružaju vjetar u leđa u prvoj godini poslovanja.
Informacije o poticajima i natječajima najbolje je pratiti putem stranica poput Mjere.hr, HZZ-a, a natječaji se mogu pratiti na stranicama MINGOR-a, lokalni na stranicama grada ili općine, te pokoja informacija na stranicama HOK – kad ju već obrtnici moraju plaćati.
Kako bi se apliciralo za potporu za samozapošljavanje ono što je prvi uvijet je – da niste zaposleni. Kod aplikacije popunjava se nekoliko zadanih obrazaca od strane nadležnog tijela, u kojima uglavnom potvrđujete da ćete sredstva uložiti u skladu s mjerama potpore i gdje jamčite da ćete ispuniti sve rokove. Ovo je i vaš glavni zadatak kod korištenja potpora – utrošiti sredstva kako ste naveli u poslovnom planu te pravdati ulaganja izvodima iz banke i računima. Prednost je ako imate fakultetsko obrazovanje, (iako smo svjesni da nas fakultet ne priprema za tržište, ali titula se gleda) iskustvo rada u tom području za koje otvarate obrt, dodatne edukacije (naročito ako su bitne za poslovanje, poput raznih certifikata iz područja za koje otvarate obrt), temeljito opisan predmet poslovanja, što preciznije definiran financijski plan u okvirima potpore (najbitnija stavka), procjena prihoda, dobiti i opis tržišta (konkurentska prednost).
Potpore za samozapošljavanje su odličan vjetar u leđa jer se tim mjerama mogu pokriti troškovi u prvih 11 mjeseci poslovanja. U donjem popisu nabrojani su neki od troškova koje plaća prosječan paušalist (obrtnik), od najviših ka najnižim, koji se bavi uslugama digitalnog marketinga, a oni koji su podcrtani mogu se sufinancirati od strane poticaja u prvih 11 mjeseci poslovanja.
troškovi doprinosa – jedan od većih troškova koji paušalni obrtnik ima, jer se podmiruje na mjesečnoj bazi dok god poslujete, a u 2023. godini trošak doprinosa iznosio je – 199,60 EUR.
najam poslovnog prostora – iako se digitalni marketing može raditi od kuće, poslovni prostor pruža mir, jači fokus na posao, te stvara jasniju granicu između poslovnog i privatnog života. Poslovni prostor može biti i posebna soba s ključem namijenjena za rad.
licenca za software – premda se nudi jako veliki broj esktenzija, online alata i software-a koji vam mogu pomoći u istraživanju, analizi te donošenju odluka, oni plaćeni ipak daju puno bolji uvid u stanje te pružaju kvalitetnije informacije. Kako je informacija glavni resurs današnjice, važno je ulagati u software koji će donosi korist poslovanju. Cijene su različite, a nakon kupovine software-a svakako se plaća i PDV, koji tu cijenu dodatno povisuje, ali ne ulazi u troškove subvencije za samozapošljavanje.
porez i prirez- koji se može plaćati mjesečno, tromjesečno, a možete ga uplatiti i u cijelosti ako imate dovoljno financija. Određuje se na temelju poreznog razreda u kojem se nalazite po ostvarenim prihodima. Koliki prihod ostvarite u jednog godini, toliki će vam se porez i prirez obračunati u sljedećoj godini. Hajmo reći ako dobro poslujete i ušli ste u najviši porezni razred, tromjesečno ćete imati trošak oko 170-180 €, ovisno u mjesta gdje ste prijavljeni kao porezni obveznik.
izrada web-sjedišta – Premda postoje slučajevi gdje stručnjaci vode velike klijente, predaju na konferencijama, šire znanje i online i offline, a pritom nemaju web-sjedište. Legitimno. Međutim svakako je prijedlog imati ga, jer pomaže u prezentaciji vlastitih projekata, studija slučaja i informacija o tvrtki. Web.sjedište je vaša prezentacija u digitalnom svijetu.
oprema za rad – Digitalni marketing jedan je od najboljih poslova što se tiče troška opreme i ulaganja u istu. Doslovno je potrebno jedno bolje računalo ili laptop, bar dva monitora zbog bržeg procesa rada, miš i tipkovnica. Naravno uz opremu dolazi i alat (software), ali svakako nisu potrebna velika kapitalna davanja te ulaganja u skupe strojeve kako bi se započelo poslovanje.
računovodstvo – Paušalisti ga mogu voditi i sami, ali za puni fokus na posao i klijente, te za dolazak do brzih i točnih informacija bez guglanja i zivkanja osoba povezanih s vođenjem računa, savjet je plaćati ga.Mnogi računovodstveni servisi pružaju i financijske savjete.
uredska oprema – Radni stol i udobna stolica. Za početak sasvim dovoljno.
komorski doprinos – Jedan od najnelogičnijih troškova, koji se jednostavno mora plaćati. Doprinosima se uplaćuje mirovinsko i zdravstveno osiguranje, porez očito mora postojati i treba da postoje ako će se te financije umjeriti na razvoj poduzetništva, infrastructure i društva u cijelosti ulaganjem u institucije (što možda kod nas baš i nije slučaj), ali komorski doprinos? Premda je funkcija te institucije razvoj obrtništva, kao mali obrtnik nikada nisam dobio nikakav mail, poziv, savjet od strane HOK-a, informaciju od aktualnim natječajima, već samo račune. I nisam jedini slučaj.
turistička zajednica – Jedan od manjih troškova koje paušalni obrtnik mora plaćati s obzirom na djelatnost “agencija za promidžbu, reklamu i propagandu”
Pro tips: Prije otvaranja obrta, prijedlog je proučiti aktualne natječaje i poticaje kako bi se došlo do informacije koje sve djelatnosti valja imati, a za iste imate uvjete. Npr. trenutno aktualni natječaj vaučera za digitalizaciju zahtjeva da obrtnik određene djelatnosti ima aktivne više od godinu dana, kako bi se mogao prijaviti na određeni poziv. Premda možete imati teorijsko i praktično znanje godinama u određenom polju, ako nemate prijavljenu određenu djelatnost prema NKD klasifikaciji, nećete se moći prijaviti za određeni poziv.
Ako se odlučujete za neku vrstu kreditiranja poput stambenog kredita, savjet je da ipak ostanete u organizaciji u kojoj radite, a paušalni obrt otvorite uz posao koji obavljate ili pričekate s otvaranjem obrta. Paušalni obrtnici, s kratkim vijekom poslovanja imaju jako malu kreditnu sposobnost. Premda se samostalnim radom može zaraditi znatno više nego što se zarađuje radom za drugog, te su primanja često znatno veća od hrvatskog prosjeka, radom u organizaciji za puno manju plaću ostvaruju se pogodniji uvjeti za kreditiranje. Premda se i dalje može ostvariti i stambeni kredit, znatno je teže i uvjeti su znatno lošiji.
Prije otvaranja obrta i kretanja u poduzetnički pothvat, dobro je informirati se o prednostima i izazovima od samostalnog rada. Određenim ljudima odgovara posao od 8 do 16, “sigurna plaća” i radno mjesto, a dobar dio ljudi ima moždani sklop kojemu jednostavno odgovaraju naredbe, repetitivni zadaci i naređenja (vojska, policija i ostala državna administracija). Samozapošljavanje nije za svakoga, iako većina koji žele samostalno poći u poslovni pothvat ima unutrašnji proiv te uglavnom znaju što žele i bez dodatnog informiranja